Powered by Smartsupp

Psihodelici i njihov potencijal u liječenju psihičkih bolesti

Što su psihodelici?

Psihodelici su psihoaktivne tvari koje uzrokuju promjene u svijesti, percepciji, utječu na raspoloženje i razinu energije. Nisu slučajno svrstani u halucinogene - psihodelici mogu izazvati halucinacije kod čovjeka, kada vidi ili čuje stvari koje ne postoje ili ih percipira na iskrivljen način.

Mnogi psihodelični lijekovi prirodnog su podrijetla - dobiveni iz biljaka i gljiva, od kojih se neki koriste već tisućama godina u tradicionalnim ili vjerskim ritualima. Postoje i sintetski psihodelici, proizvedeni u laboratoriju. Povijest sintetskih psihodelika započela je 1938. godine kada je Albert Hoffman u laboratorijima farmaceutske tvrtke Sandoz sintetizirao tvar broj 25 iz skupine derivata lizergične kiseline (LSD-25).

Psihodelici su najveću popularnost postigli 1960-ih i ranih 1970-ih. Droge poput LSD-a bile su dio subkulture hipija u zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama. Posljednjih godina raste interes za potencijal psihodeličnih i disocijativnih lijekova u liječenju raznih zdravstvenih problema, uključujući ovisnosti i mentalne poremećaje.

Vrste psihodelika

Postoje različite vrste psihodelika, osnovna podjela je na prirodne i sintetičke psihodelike.

Većina psihodeličnih droga može se svrstati u jednu od ove tri skupine:

  • triptamini (DMT, psilocibin)
  • fenetilamini (meskalin)
  • lizergamid (LSD)

Među najpoznatijima su nedvojbeno LSD, meskalin, psilocibin i DMT.

LSD

LSD (dietilamid lizergične kiseline) je polusintetička droga koja se proizvodi od tvari koja se nalazi u ergotu, parazitskoj gljivici koja napada raž, pšenicu i ječam. Sintetizirati dietilamid lizerginske kiseline prilično je teško, iskusni kemičari u dobro opremljenim laboratorijima to rade samo na nekoliko mjesta u svijetu.

 

 

Meskalin

Meskalin je psihoaktivna tvar koja se nalazi u nekim vrstama kaktusa, poput kaktusa San Pedro, meksičkog pejotla i kaktusa poznatog kao peruanska baklja. Ovim se kaktusima odrežu vrhovi koji strše i žvaču ili se od njih pravi čaj. Izvorno je prirodni lijek, no meskalin se može proizvoditi i sintetski.

Psilocibin

Psilocibin je psihodelična tvar koja se nalazi u raznim vrstama gljiva (prozvanih "čarobne gljive"). Spada u skupinu triptamina. Sam psilocibin je biološki neaktivan, ali se u tijelu brzo pretvara u psilocin, koji ima učinke na promjenu uma. Ovi učinci slični su LSD-u, meskalinu i DMT-u.

DMT

DMT je tvar koja se prirodno nalazi u brojnim biljkama, od kojih je vjerojatno najpoznatija biljka ayahuasca (Banisteriopsis caapi). Supstanca je postala popularna 1960-ih, a 1970-ih je klasificirana kao kontrolirana tvar zbog mogućnosti zlouporabe, potencijalno opasnih učinaka i moguće psihičke ovisnosti. Tijelo ljudi (sisavaca) također proizvodi DMT u malim količinama, uglavnom se nalazi u pinealnoj žlijezdi (dio srednjeg mozga).

Kako djeluju psihodelici?

Većina psihodelika, uključujući LSD, meskalin, psilocibin i DMT, utječu na serotoninski sustav u mozgu. Prema aktualnim istraživanjima, terapijski učinci ovih tvari uglavnom se temelje na činjenici da djeluju na 5HT2A serotoninski receptor te, u manjoj mjeri, na 5HT1A i 5HT2C receptore. Psihodelici se stoga nazivaju i serotonergički halucinogeni.

Serotoninski 5-HT receptori nalaze se u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Ovi receptori posreduju u emocijama i raspoloženju, tjeskobi, agresiji, kogniciji, seksu, učenju, pamćenju, apetitu i drugim biološkim, neurološkim i neuropsihijatrijskim procesima.

Tvari koje djeluju na 5HT2A receptore također povećavaju otpuštanje glutamata, čime utječu na amigdalu, hipokampus i prefrontalni korteks. Ove tri moždane strukture igraju ključnu ulogu u obradi emocija, učenju i pamćenju. Modulacija ili aktivacija ovih područja može utjecati na naše reakcije na stresne situacije. Povećanje glutamata u tim regijama mozga stimulira sintezu moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), čime se poboljšava neuroplastičnost mozga. BDNF je protein koji osigurava funkcionalnost postojećih moždanih stanica i proizvodnju novih.

Učinci psihodelika

Intenzitet i prirodu učinaka psihodeličnih droga može biti teško predvidjeti i ovisi o mnogim čimbenicima. To uključuje količinu uzete tvari i njenu moć (koncentraciju i snagu), okolinu, dob, spol, osjetljivost, raspoloženje, očekivanja i način razmišljanja pojedinca.

Znamo da psihodelici mogu uzrokovati:

  • promjene u osjetilnoj percepciji (uglavnom vizualnoj)
  • promjene u kognitivnim procesima
    • introspekcija
    • samosvijest
    • mistična iskustva
    • mijenjanje protoka vremena
  • promjene raspoloženja
    • blaženo stanje
    • euforija
    • radost
    • strah

Ljudi doživljavaju snažne emocije, od intenzivne sreće do straha, tjeskobe i zbunjenosti, neki vide žive boje, oblike i doživljavaju živopisna sjećanja.

Psihodelici nose rizik od štetnih učinaka na zdravlje kao što su glavobolja, mučnina ili promjene srčanog ritma. Također se može pojaviti psihodelično iskustvo zvano "bad trip", koje karakteriziraju prolazna tjeskoba i psihotični simptomi, zbunjenost, disocijacija i depersonalizacija.

Ilegalno proizvedeni ili prerađeni lijekovi mogu biti kontaminirani fentanilom ili drugim opasnim tvarima koje uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme, au ekstremnim slučajevima i smrt.

Ljudi koji koriste droge mogu imati poremećene misaone procese i percepciju, što je često povezano s neobičnim ili opasnim ponašanjem i ozljedama koje se mogu dogoditi pod utjecajem psihodelika.

 

 

Psihodelici kao terapeutsko sredstvo

U nekim kulturama, biljni psihodelici koriste se stotinama ili tisućama godina za holističko liječenje. Pobudio je interes psihologa i psihijatara 1950-ih. U to su vrijeme neki vjerovali da bi to moglo "poslužiti kao novi alat za skraćivanje psihoterapije". Meta-analiza 19 studija o psihodelicima za poremećaje raspoloženja objavljenih između 1949.-1973. otkrila je da je 79% pacijenata pokazalo "klinički prepoznato poboljšanje" nakon liječenja.

Međutim, početkom 1970-ih, psihodelične droge su zabranjene zbog političkog pritiska, ali i zbog zabrinutosti o njihovoj potencijalnoj opasnosti i nekontroliranoj uporabi. Pooštrena su pravila vezana uz njihovu proizvodnju, rukovanje i korištenje, a ograničeni su i važni znanstveni programi.

Od ranih 1990-ih istraživanja su počela oživljavati, a popularnost psihodelika od tada je u porastu.

Značenje psihodelika i njihova primjena u terapiji

Broj ljudi s poremećajima raspoloženja i anksioznosti u porastu je diljem svijeta. Osobito na Zapadu, uporaba psihodeličnih droga kao terapeutskih sredstava privlači sve više interesa. Konvencionalni antipsihotici i antidepresivi nisu uvijek idealno rješenje zbog neugodnih nuspojava.

Prirodne terapijske alternative, poput psihodeličnih lijekova, mogle bi predstavljati učinkovitu alternativu lijekovima u budućnosti. Čini se da su DMT, LSD i psilocibin korisni u:

  • tjeskobe
  • poremećaji raspoloženja
  • neurodegenerativni poremećaji
  • problemi uzrokovani uporabom alkohola i duhana

Psihodelici imaju vrlo mali rizik od ovisnosti (navikavanja), malu vjerojatnost neuroloških nedostataka i nema povezanih trajnih fizioloških ili psiholoških problema tijekom ili nakon upotrebe. Osim ovih svojstava, psihodelici obično imaju zanemarive nuspojave u usporedbi s uobičajeno propisivanim antidepresivima i djeluju brže od uobičajeno propisivanih antidepresiva (kojima može biti potrebno nekoliko tjedana da počnu djelovati). Mogu proizvesti pozitivne, dugotrajne učinke nakon samo jedne doze/terapije.

Kako funkcionira psihodelični "tretman"?

Proces psihodelične terapije razlikuje se od procesa konvencionalnih psihijatrijskih lijekova. Dok se konvencionalni lijekovi obično uzimaju bez nadzora, u psihodeličnoj terapiji lijek se daje kao dio terapijske sesije. Terapeuti unaprijed pripremaju pacijenta za iskustvo, a nakon što ono završi, pomažu mu integrirati znanja iz proživljenog iskustva. Nakon uzimanja droge, pacijent nosi sjenila preko očiju i sluša glazbu koja mu olakšava koncentraciju na psihodelično iskustvo. Terapeut intervenira (prekida terapiju) samo ako se pojave nuspojave, kao što su tjeskoba ili dezorijentiranost.

Psilocibin u terapiji

Psilocibin je trenutno najviše proučavan psihodelični lijek, a mnoge studije potvrđuju da je obećavajući dodatak psihoterapiji u liječenju boli i upala, tjeskobe, klaster glavobolja i drugih poremećaja kao što su:

  • veliki depresivni poremećaj
  • Posttraumatski stresni poremećaj
  • generalizirani anksiozni poremećaj
  • opsesivno kompulzivni poremećaj
  • teška egzistencijalna depresija

Klinička studija objavljena 2016. ispitivala je učinke psilocibina kod 51 pacijenta s dijagnozom po život opasnog raka, a istodobno su pokazivali simptome depresije i/ili anksioznosti. Sami sudionici, osoblje i promatrači zajednice ocjenjivali su raspoloženje, stavove i ponašanje tijekom studije. Visoke doze psilocibina dovele su do velikog pada procijenjenih pokazatelja depresivnog raspoloženja i anksioznosti, a povećale pokazatelje kvalitete života, smisla života i optimizma te smanjile tjeskobu zbog smrti. Tijekom šestomjesečnog praćenja te su se promjene održale, a približno 80% sudionika nastavilo je pokazivati ​​klinički značajno smanjenje depresivnog raspoloženja i anksioznosti.

DMT (ayahuasca) i učinak na depresiju

Triptaminski psihodelici kao što je DMT (i prošireno 5-MeO-DMT) i psilocibin kemijski su vrlo slični serotoninu. Neke studije sugeriraju da endogeni DMT ima anksiolitičke učinke i može potaknuti smireno i opušteno stanje uma interakcijom s aminskim receptorima u tragovima.

Antidepresivna i anksiolitička svojstva DMT-a zabilježena su u otvorenoj studiji koja je ispitivala hospitalizirane pacijente s trenutnom depresivnom epizodom. Studija je procijenila učinke jedne doze ayahuasce (halucinogeno piće napravljeno od južnoameričkih biljaka koje sadrže DMT). Dobivena mjerenja pokazala su statistički značajno smanjenje rezultata depresije nakon primjene ayahuasce. Druge kontrolirane studije također su potvrdile potencijal ayahuasce u liječenju depresije, tjeskobe i epizoda nalik panici i beznađa. Osim liječenja poremećaja raspoloženja i anksioznosti, ayahuasca također može imati potencijal za liječenje zlouporabe supstanci i prevenciju recidiva.

Međutim, neke su studije provedene u prošlosti također sugerirale da je endogeni DMT "shizotoksin", što znači da bi mogao igrati ulogu u razvoju psihoza i shizofrenije. Međutim, to još uvijek nije konačno potvrđeno (ili opovrgnuto).

Kontroverzni LSD

LSD i njegov učinak na promjene ponašanja, osobnosti i remisiju psihijatrijskih simptoma kod raznih bolesti predmet je istraživanja od 1950-ih. Ova tvar se koristi u liječenju tjeskobe, depresije, psihosomatskih bolesti i ovisnosti. Ali većina studija nije provedena prema važećim standardima i trebalo je nekoliko desetljeća prije nego što je ponovno oživio interes za korištenje LSD-a u psihijatriji. Dosadašnji dokazi govore da LSD ima najbolje rezultate u liječenju alkoholizma. Potrebno je nastaviti istraživanja koja će potvrditi učinke, ali i procijeniti moguće rizike.

LSD je i dalje jedna od najstigmatiziranijih i zakonski ograničenih supstanci među psihoaktivnim supstancama. Prema Konvenciji UN-a još uvijek je uvršten na popis ilegalnih i najstrože reguliranih psihotropnih tvari, što ograničava njegovu upotrebu u istraživanjima i komplicira korištenje kao terapeutskog sredstva u medicini.

 

 

Zaključak

Psihodelični lijekovi imaju značajan potencijal u liječenju nekih psihičkih poremećaja i ovisnosti, prema dosadašnjim istraživanjima i dostupnim informacijama, ali to ne znači da su bez rizika. Kako bi se u potpunosti integrirali u modernu zdravstvenu skrb, potrebno je suočiti se s različitim izazovima i ograničenjima. To neće biti moguće bez daljnjih istraživanja i kliničkih studija, ali i zakonskih promjena koje će omogućiti legalnu i sigurnu medicinsku uporabu ovih tvari. Potrebno je razvijati terapijske postupke, rješavati etička pitanja i mogućnosti financiranja kako bi terapija bila dostupna svima kojima je potrebna i za koje je prikladna. No vrlo je vjerojatno da će se ovaj oblik terapije proširiti.

Prije nego što se to dogodi, preostaje samo riješiti psihičke poremećaje klasičnim postupcima - farmakoterapijom i psihoterapijom. Također je moguće potražiti specijalizirane klinike koje koriste psihodelike u liječenju mentalnih bolesti. U Češkoj je takva ustanova Psyon, usmjerena na potpomognutu psihoterapiju ketaminom.

Ako nemate povjerenja u supstance s psihotropnim djelovanjem, možete probati CBD (kanabidiol), prirodni i legalni kanabinoid iz biljke konoplje koji ne utječe na svijest i percepciju. Već je nekoliko studija potvrdilo da CBD može pomoći u regulaciji raspoloženja i ublažiti simptome tjeskobe i depresije. Posebno su popularna CBD ulja i kapi, kapsule i CBD vape pjene.

 

Resursi:

 

 

Fotografija: Shutterstock

Nastojimo redovito ažurirati sadržaj naše web stranice i informacije koje se ovdje nalaze. Unatoč tome, ne jamčimo i ne odgovaramo za pravodobnost, točnost i potpunost ovih podataka. Ovo se također odnosi na hiperveze na druge web stranice, nismo odgovorni za sadržaj web stranica kojima se pristupa putem tih poveznica. Zadržavamo pravo ažuriranja i izmjena dostavljenih informacija bez prethodne najave. Isključujemo odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem informacija navedenih na ovoj web stranici. Za više informacija pogledajte naše Odricanje od odgovornosti.”